posted by on Porođaj, Reportaže

Tradicionalno, kroz istoriju i u mnogim kulturama, žene su se uvek međusobno podržavale na porođaju. Najčešće su to bile žene koje su imale iskustva sa porođajem, a po malim mestima je uvek bila barem jedna žena koja se bavila zanimanjem koje danas zovemo babica. Ostale žene su bile tu da pripomognu, dodaju, pa čak i da se u tišini mole za zdravlje i život majke i bebe. Od kada se porađaji većinom odvijaju u bolnicama (ne više od šezdeset godina) ta vrsta tradicionalnog pristupa se izgubila, preuzela ga je medicinska pomoć i sem porodilje ostali članovi porodice kao i bliske ženske osobe isključeni su iz procesa. Medikalizacija porođaja je pritom doživela veliku ekspanziju, toliko da su se u porođaj uvele brojne intervencije, opstetričke alatke, lekovi za bolove i ubrzanje porođaja; dok se smrtnost majki smanjila, povećao se broj carskih rezova i medicinskih intervencija. Tako se povećanjem medicinske sigurnosti postepeno izgubila briga o individualnim emocionalnim i psihičkim potrebama, a porođaj je postao jedan medikalizovani događaj, što je delom dovelo do toga da se u Srbiji, kao i u svetu generalno povećava stopa carskih rezova i medicinskih intervencija (na primer u Srbiji je stopa carskih rezova između 30 i 40% od svih porođaja).

Ovakav model razvoja zdravstvenog sistema neminovno je pratio razvoj humanističkog i holističkog pokreta društva ka većoj podršci za majke. Tako su se ponovo u priču vratile žene koje pružaju kontinuiranu podršku trudnicama na porođaju, sada sa novim imenom – DULA.

Dula je profesionalna emocionalna i fizička podrška, pratnja tokom trudnoće, porođaja i u postpartumu. Termin „dula“ je prvi put upotrebljen 1969. godine u jednoj antropološkoj studiji, koju je vodila Dana Rafael (Dana Raphael). Koristio se da označi ženu koja se brinula o porodiljama i pomagala im oko inicijacije dojenja. Reč potiče iz grčkoj jezika (δούλα, /ˈðula/) i znači „žena koja služi“. Po mnogim svedočenjima, dule su se spontano pojavile u SAD tokom šezdesetih godina, uz pokret vraćanja prirodnom porođaju, kao neformalna pratnja na porođaju. Nešto kasnije, dva doktora-istraživača Maršal Klaus i Džon Kenel (Marshall Klaus, John Kennell) sprovodili su klinička ispitivanja na temu uticaja kontinuiranog prisustva dule na porođaju. Oni su termin „dula“ prihvatili i preuzeli od Dane Rafael i tako je ostalo do danas. Rezultati do kojih su ta dva naučnika došla bili su impresivni. Koja je magija podrške na porođaju dovodila do drastično boljih ishoda porođaja za mame i bebe?

Ceo tekst Dule Srbije za Fondaciju Hajnrih Bel pročitajte OVDE.

posted by on Porođaj, Reportaže

Prva dula u Srbiji je naša draga Mirjana Gnjatić. Ona je najvećim delom zaslužna za približavanje i upoznavanje našeg podneblja sa pozivom dule.

“Dula je žena koja je podrška ženi tokom trudnoće, na samom porođaju i nakon porođaja. Uloga dule je pre svega emotivna podrška, dula majci pruža svu nežnost koja je ženi potrebna u ovim trenucima kada se oseća veoma ranjivo ili kada je na izmaku snaga. Dula je tu da podrži i ohrabri majku.”

U prilogu možete pogledati video gde možete čuti još neke vrlo korisne stvari o tome kako dula može pomoći partneru na porođaju, kako dula sarađuje sa medicinskim timom ili kako se postaje dula.

Dula – podrška i pomoć u trudnoći i na porođaju

posted by on Reportaže

Od 2012. godine kada je bila prva obuka za dule mnoge žene su završile obuku. Udruženje Dula Srbije se trudi da što veći broj ljudi sazna za naš rad, kako bi podrška bila na pravom mestu u pravo vreme – kako za trudnice, tako i za buduće dule.

Na sledećem snimku su naše tri dule: Danijela Birta Ckonjević, Smiljana Lalić i Milijana Miodanić Manojlović koje su dale intervju za Radio Televiziju Vojvodine.

Kako su se one upoznale sa terminom “DULA” i zašto dule nazivaju još i dobrim vilama porodilja – pogledajte na snimku!

Dula – dobra vila porodilja